ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA: Neprimereni uticaj na postupak
Svedoci smo da se u praksi javnih nabavki dešavaju različite situacije kada je primena Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik RS", br. 91/2019 i 92/2023 - dalje: ZJN) u pitanju. Često se preispitujemo oko primene određenih članova ZJN i načinima kako postupiti u određenim situacijama, a da ponuda bude prihvatljiva i u svemu u skladu sa uslovima propisanim konkursnom dokumentacijom i ZJN. Dugo u praksi nismo imali rešenja koja se odnose na član 111. ZJN konkretno u ovom slučaju član 111. stav 1.tač.5) koji se odnosi na privrednog subjekta koji je pokušao da izvrši neprimereni uticaj na postupak odlučivanja naručioca.
Navedeni član 111.stav 1. tač.5) glasi:
Naručilac je dužan da isključi privrednog subjekta iz postupka javne nabavke ako:
5) utvrdi da je privredni subjekt pokušao da izvrši neprimeren uticaj na postupak odlučivanja naručioca ili da dođe do poverljivih podataka koji bi mogli da mu omoguće prednost u postupku javne nabavke ili je dostavio obmanjujuće podatke koji mogu da utiču na odluke koje se tiču isključenja privrednog subjekta, izbora privrednog subjekta ili dodele ugovora.
Kroz Rešenje Republičke komisije broj 4-00-112/2026 od 17.03.2026. godine imamo podnosioca zahteva koji je osporavao odluku naručioca u kojoj se pozivao na član 111. stav 1. tač. 5) i ocenio ponudu podnosioca zahteva kao neprihvatljivu. U svom zahtevu za zaštitu prava podnosilac je istakao da je njegov zakonski zastupnik u prethodnom postupku javne nabavke bio dva puta saslušan i da je odlučeno da nema osnova za pokretanjem bilo kakvog postupka. Dalje, podnosilac zahteva je u konkretnom postupku u prilog osnovanosti svojih tvrdnji naveo i priloženo uverenje Osnovnog suda iz koga proizilazi da protiv njegovog zakonskog zastupnika nije pokrenut krivični postupak niti je pokrenuta istraga iz nadležnosti sudova nabrojanih u samom Uverenju.
Iz gore citiranog člana ZJN jasno možemo zaključiti da se njegova primena odnosi isključivo na postupak koji je u toku, ali ne i na postupke koji su se dešavali u prethodnim javnim nabavkama i da se ovaj član ZJN nikako ne može primeniti na podnosioca zahteva.
Podnosilac zahteva je i mišljenja da je naručilac pogrešno i netačno naveo u svojoj odluci da je podnosilac zahteva dostavio neistinite podatke iznete u Izjavi o ispunjenosti kriterijuma za kvalitativni izbor privrednog subjekta. Naime, podnosilac zahteva je u svojoj Izjavi odgovorio pozitivno na pitanje koje se odnosi na tačku 1.9 Neistiniti podaci i nedostavljanje dokaza :” Da li privredni subjekt može da potvrdi da je u periodu od prethodne tri godine od dana isteka roka za podnošenje ponuda u postupcima javnih nabavki nije dostavio neistinite podatke.” Jer isti nije vršio neprimereni uticaj na postupak odlučivanja naručioca.
Navedeno se odnosi na član 112. stav 1. tačka 6) koji glasi:
Naručilac može u dokumentaciji o nabavci da predvidi da će da isključi privrednog subjekta iz postupka javne nabavke u svakom trenutku ako:
6) utvrdi da je privredni subjekt u postupcima javnih nabavki u periodu od prethodne tri godine od dana isteka roka za podnošenje ponuda dostavio neistinite podatke potrebne za proveru osnova za isključenje ili kriterijuma za izbor privrednog subjekta ili da nije bio u stanju da dostavi dokaze o ispunjenosti kriterijuma za kvalitativni izbor privrednog subjekta, ukoliko je kao sredstvo dokazivanja koristio izjavu iz člana 118. ovog zakona.
Iz argumentacije podnosioca zahteva možemo zaključiti da njegov zakonski zastupnik nije osuđivan niti da je protiv njega pokrenut bilo kakav krivični postupak i da podnosilac zahteva nije davao neistinite podatke potrebne za proveru osnova za isključenje iz čega proizilazi da se nad istim ne može primeniti navedeni član 112. stav 1. tačka 6) ZJN.
U svom odgovoru na zahtev za zaštitu prava naručilac navodi da u postupku stručne ocene ponuda prilikom odbijanja ponude nije primenio odredbe člana 111.ZJN, već da je primenio odredbu člana 112.stav 1. tačka 6) koja se izričito odnosi na postupanje privrednog subjekta u periodu tri godine od dana isteka roka za podnošenje ponuda. Kako dalje naručilac navodi osnov za primenu navedene odredbe ZJN je činjenica da je podnosilac zahteva u drugom postupku javne nabavke bio isključen zbog postojanja osnova iz člana 111. stav 1. tačka 5), a da je u predmetnom postupku tu činjenicu neistinito negirao u novoj izjavi. Naručilac je naveo i sledeće: Ukazivanja podnosioca zahteva kojima je isti istakao da se protiv njega ne vodi krivični postupak i da postoji pretpostavka nevinosti naručilac je ocenio kao neosnovane, jer isti po njegovom mišljenju, nisu od značaja za primenu odredaba ZJN, budući da primena člana 111. i 112.ZJN ne podrazumeva postojanje krivične osude, već ocenu činjenica relevantnih za zaštitu integriteta i zakonitosti postupka javne nabavke.
Stav Republičke komisije na navedenu situaciju je da naručilac nije na pravilan način postupio kada je ponudu podnosioca zahteva ocenio kao neprihvatljivu pozivajući se na članove 111. i 112.ZJN i da je neophodno da se ponovi faza stručne ocene ponuda.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Vebsajt Ponuđači Srbije, 06.04.2026.
Naslov: Redakcija










