Zastava Bosne i Hercegovine
Intervju

Rad na stvaranju potpuno elektronske isprave putem aplikacije eNotar




Srbislav Cvejić

predsednik javnobeležničke komore Srbije



Objavljeno: 04.09.2023.

Email Print

Na skoro održanoj Konferenciji „Stopama javnih beležnika”, studentima prava i mladim pravnicima približena je javnobeležnička profesija i pojašnjene nadležnosti ove pravosudne profesije u sistemu Srbije. Koliko je mladim pravnicima interesantna ova oblast kao karijerni poziv?


Na pragu smo ulaska u desetu godinu od uvođenja javnobeležničkog sistema u Republici Srbiji. To će biti naš prvi veliki jubilej, ali je istovremeno i dobar trenutak da saberemo rezultate. Kada smo počinjali, u Srbiji je bio mali broj poznavaoca javnobeležničkog prava uopšte. Čak i javni beležnici koji su otvorili kancelarije u septembru 2014. godine, nisu imali pravu sliku o dometima javnog beležništva, značaju i rezultatima koje može postići. Tada je bilo teško pronaći mlade pravnike zainteresovane za našu profesiju, za rad i karijerni razvoj u javnobeležničkoj kancelariji. Danas je ta slika znatno drugačija, studenti se već na fakultetu upoznaju sa osnovama našeg posla, imaju mogućnost i da obavljaju praksu u našim kancelarijama, a da ne govorim o tome da su se svi barem jednom susreli sa potrebom da neki posao obave kod javnog beležnika. To, sve zajedno, povećava broj mladih pravnika koji žele da rade kod nas i koji planiraju da se razviju kako bi, kada se steknu uslovi, mogli da konkurišu i za mesto javnog beležnika. Javnobeležnička komora se stalno trudi da studentima prava, kroz razne susrete i tribine, omogući što bolji uvid u profesiju i da im predstavi sve prednosti javnog beležništva. Rekao bih da smo u tome uspešni i da idemo ka tome da sve javnobeležničke kancelarije u Srbiji imaju vrsne pravnike ne samo među javnim beležnicima i njihovim pomoćnicima, već i među saradnicima i pripravnicima.

I ove godine kao i prethodnih javni beležnici su omogućili građanima besplatnu overu dokumenata potrebnih za upis u srednje škole i prvi upis na fakultete. Odakle je potekla ova ideja i kakva je reakcija građana?


Besplatnu overu dokumenata za upis u srednje škole i prvi upis na fakultete javni beležnici rade od marta 2017. godine, kada su, u skladu sa Zakonom o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa dobili isključivu nadležnost za te overe. Tog trenutka stekli su se uslovi za to da javni beležnici preuzmu posao koji su do tada radili sudovi i gradske i opštinske uprave, a među kojima je bila i besplatna overa dokumenata za upis. Tada je nadležni ministar pravde doneo izmene Javnobeležničke tarife i svi javni beležnici od tada rade ove besplatne overe. Naravno, reakcija građana na to je veoma povoljna. Naša Komora svake godine u vreme upisa podseti građane na ovo njihovo pravo. Vidimo i na osnovu reakcije medija i zainteresovanosti za ovaj postupak da to građanima mnogo znači.

Činjenica na koju bih ukazao ovoga puta jeste i da se u tom periodu građani često žale na gužve u našim kancelarijama, iako su one značajno manje nego što su bile ranije u sudovima i opštinama. Mi sada imamo 224 javnobeležničke kancelarije, i u svakoj od njih najmanje jedan šalter za overe, a u većim gradovima dva, tri, pa i više. To znači da su mnogo veći kapaciteti namenjeni poslovima overe nego što je to bio slučaj pre uvođenja javnog beležništva. Sada čekanja retko mogu biti duža od 10, 15 minuta.

Dozvolićete da skrenem pažnju na još jednu činjenicu, koja se često zaboravlja, a koja je takođe važna. Naime, javni beležnici su od tog marta 2017. godine do danas uradili više od 700.000 besplatnih overa, čime su građanima uštedeli više od 250 miliona dinara. I to u celini, s obzirom na činjenicu da plate saradnika i pripravnika koji obavljaju overe, potrošni materijal i sve druge troškove pokriva javni beležnik, a ne građani direktno, niti indirektno iz javnih sredstava.

Delegacija Visokog saveta notarijata Francuske koja je nedavno boravila u poseti Javnobeležničkoj komori Srbije i uputila je pohvale za rad na digitalizaciji javnobeležničke arhivske građe i stvaranju uslova za kreiranje potpuno elektronske isprave putem aplikacije eNotar. Na koji način će ta aplikacija olakšati građanima pristup uslugama javnih beležnika?


Aplikacija eNotar, koju je razvio IT tim Pošte Srbije, pobrala je sve pohvale Visokog saveta notarijata Francuske, koji nam je mnogo pomogao i pružao smernice u procesu digitalizacije. Sa njima smo bili stalno u kontaktu i oni su sa nama podelili svoje dragoceno iskustvo, kao prvi notarijat koji ima potpuno digitalnu arhivu i jedini evropski notarijat sa potpuno elektronskom ispravom.

Ta aplikacija, u ovoj fazi, služiće za arhiviranje javnobeležničke građe na najbezbedniji način, što znači i da će omogućiti i efikasnije funkcionisanje svih javnobeležničkih kancelarija. Kako se sada ovaj projekat privodi kraju, Javnobeležnička komora i Pošta Srbije planiraju nastavak saradnje, kroz rad na projektu E-Notar 2, koji će omogućiti da svaki građanin ima uvid u svoju dokumentaciju overenu kod javnih beležnika, uz maksimalnu pouzdanost i bezbednost.

Takođe, razvoj eNotara omogućava i da možemo da počnemo rad na uvođenju potpuno elektronske javne isprave - što znači da ona neće imati papirni oblik, već će biti od izvora, preko overe, do arhiviranja potpuno digitalna. Plan je da budemo drugi javnobeležnički sistem u Evropi sa ovom vrstom isprave, odmah iza Francuza.

U stručnoj javnosti a i u svakodnevnom životu se često postavlja pitanje oko potrebe uvođenja obaveze sastavljanja i javnobeležničke overe ugovora o zakupu nepokretnosti, iz razloga što veliki broj građana ne poseduje nepokretnosti u vlasništvu, a i veliki broj pravnih lica takođe obavlja delatnost u zakupljenim prostorijama. Budući da zakon ne propisuje tu obavezu da li javni beležnici vrše takve vrste overa?


Za pravnu valjanost ugovora o zakupu nije propisana određena forma zaključivanja. Ovi ugovori najčešće se rade bez precizno određenih uslova. Kao takav, on se naravno može overiti kod javnog beležnika - u formi overe potpisa, odnosno utvrđivanja identiteta potpisnika. Svaki ugovor o zakupu nepokretnosti, koji je tako overen kod javnog beležnika, predstavlja jedan oblik zaštite i zakupodavca i podstanara. Međutim, u praksi se često vidi da je samo overa potpisa na ugovoru nedovoljna, pa se relativno često događa da jedna ili obe ugovorne strane imaju velikih problema. Put do pravde obe strane mogu da potraže u parničnim postupcima, u kojima će postojeći overen ugovor biti sigurno jak dokaz, ali istovremeno, sudski proces ima svoj tok i samim tim dugo trajanje.

Prema mišljenju Javnobeležničke komore Srbije, rešenje za ovakve probleme može se naći u članu 85. Zakona o javnom beležništvu, koji daje mogućnost ugovornim stranama da, u konkretnom slučaju, zaključe ugovor o zakupu nepokretnosti sa izvršnom klauzulom. U tom slučaju se navedeni ugovor zaključuje u formi javnobeležnički potvrđene isprave. Takvim ugovorom ugovorne strane bi pristale na neposredno izvršenje u slučaju nepoštovanja jasnih i preciznih ugovornih obaveza i rokova, pre svega u pogledu plaćanja zakupnine i iseljenja iz nepokretnosti. Ugovor bi predstavljao izvršnu ispravu, a zakupodavac bi mogao efikasnije - kroz vođenje izvršnog postupka da zaštiti svoja prava, bez dugotrajnog sudskog postupka.

Istovremeno, zaštita savesnih zakupaca bi ostala na snazi, i zakupodavac ne bi mogao preko noći da raskine ugovor bez poštovanja precizno propisanog otkaznog roka, niti da menja druge uslove na način koji nije propisan ugovorom.

Prema poslednjim podacima javni beležnici uradili su više od 15 miliona pravnih poslova od kada su septembra 2014. godine uvedeni u pravni sistem Srbije. Šta nam ta brojka govori o ulozi notarijata u Srbiji i koji su dalji planovi za njegov razvoj?


Javni beležnici Srbije uradili su, zaista, veliki posao tokom ovih bezmalo devet godina, od kako su uvedeni u pravni sistem Srbije. Kada se podacima o broju obavljenih poslova doda i podatak o tome da je broj sudskih sporova iz ugovornih odnosa sveden na apsolutni minimum i da su to brojke koje se mogu smatrati statističkom greškom, dolazimo do toga da javno beležništvo ispunjava svoje najvažnije funkcije - zaštita prava stranaka, ubrzanje i kontrola pravnog prometa i rasterećenje pravosuđa. Nivo pravne sigurnosti građana je značajno unapređen, posebno u prometu nepokretnostima.

Od stotinjak javnobeležničkih kancelarija u Srbiji, koliko ih je bilo 2014. godine, danas smo došli na broj 224. Naravno, naš plan je dalji razvoj javnobeležničke mreže. Izuzev područja sudova u Majdanpeku, Sjenici i Tutinu, našom mrežom pokrili smo sve ostale teritorije, a očekujemo da u što skorijem periodu pokrijemo i ta tri osnovna suda. U našim kancelarijama zaposleno je više od 1.800 ljudi i mi stalno imamo potrebu za novim stručnim saradnicima. Imamo podršku našeg Ministarstva pravde, a izuzetno sarađujemo i sa međunarodnim notarskim organizacijama, kao i sa mnogim evropskim komorama, poput francuske i nemačke komore.

Javni beležnici Srbije žele da budu još efikasniji, da pored digitalnog arhiva, što pre uvedemo elektronske isprave, i da omogućimo građanima brže obavljanje pojedinih poslova u našim kancelarijama.

Ono što nam i dalje predstavlja problem jeste izdvajanje 30 odsto doprinosa za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu, jer to usporava brži razvoj javnog beležništva, a u malim sredinama dovodi u pitanje održivost poslovanja javnih beležnika.

Redovno saopštavate i podatke o broju ostavinskih postupka, koje javni beležnici vode kao poverene poslove od strane suda. Koliko ste ubrzali ove vanparnične postupke i da li i tu ima prostora za unapređenje?


Javni beležnici su obradom ogromnog broja ostavinskih predmeta u velikoj meri rasteretili sudove. Na taj način, omogućeno je da se sudovi, drugačijom raspodelom posla, posvete sudećoj materiji. Podaci o broju ostavinskih predmeta možda i najbolje govore o efikasnosti javnobeležničkog sistema. Od kada su sudovi u većoj meri počeli da nam poveravaju ove postupke, obavili smo više od milion ostavinskih postupaka, a kada se tome pridoda informacija o svega stotinak preinačenih rešenja, i oko 2.000 žalbi, jasno je da smo opravdali poverenje zakonodavca, sudova koji nam ove predmete poveravaju, kao i građana koji ove postupke znatno brže završavaju.

Veliki broj sudova danas poverava javnim beležnicima objedinjeno sastavljanje smrtovnice i raspravljanje zaostavštine, što je od prošle godine dodatno ubrzalo postupak, jer se više ne čeka da se smrtovnica vrati sudu, pa da sud donosi novo rešenje o poveravanju rasprave zaostavštine. I tu je učinjen veliki pomak. Međutim, prostora za napredak i dalje ima. Postoje još neki sudovi koji ostavine ne poveravaju javnim beležnicima, što u tim sredinama usporava postupak, ali i čini da javni beležnici rade otežano, ne mogu da planiraju rad kancelarije i zapošljavanje. Nadamo se da će i u tome uskoro biti napretka i da će svi sudovi postupati jednako.

Za kraj, da li možete da date neki savet pravnicima koji su na početku svoje notarske karijere, odnosno da li postoji neki savet koji biste voleli da je neko od starijih kolega Vama dao kada ste počinjali?


Za kraj, naravno, najteže pitanje. Kada su otvarane prve javnobeležničke kancelarije u Srbiji, mi smo svi krenuli od nule - imali smo Zakon, a imali smo i veliki otpor prema našoj profesiji. Danas su te prepreke prevaziđene, i naše kolege koje sada počinju imaju spremno sve - od klauzula do stečene navike građana. Sve kolege javni beležnici rado dele svoje znanje, i što je još važnije - svoja iskustva, kako bi mladim pravnicima pomogli da se uklope. Mi smo to dobili u određenoj meri od kolega iz inostranstva, ali to ipak nije isto kao kada vam pomaže neko ko je u ovoj sredini i u ovim uslovima sticao iskustvo. Istovremeno, sada nema nepoznanica - kada se neko upusti u javnobeležničko pravo kod nas, poznati su svi uslovi, sve mogućnosti. Dalje može biti samo napredak, što verujem da će mladi pravnici koji su kod nas i koji se tek spremaju da nam se pridruže, i doneti u naš sistem. Mi smo zaista napredovali neverovatnom brzinom i za to smo pobrali sve pohvale i komplimente međunarodnih organizacija i kolega iz višestruko starijih javnobeležničkih sistema. Dostigli smo većinu evropskih notarijata, na šta treba da budemo ponosni. Dogodine, kada budemo proslavljali prvi veliki jubilej, 10 godina javnog beležništva u Srbiji, bićemo u prilici da sumiramo urađeno. Siguran sam da ćemo tada još jednom ukazati mladim kolegama u kojoj meri je javno beležništvo perspektivna i kvalitetna pravnička profesija.



Email Print